PLANINARENJE 2017-07-26T14:25:21+00:00

Project Description

PLANINARENJE

Nema puno mjesta u Svijetu gdje možete uživati u pogledu na more dok se penjete na planinu. Iskoristite priliku za uspon na 1339 metara na vrh Mosora ili 533 metara vrh Peruna planine. Uživajte u prekrasnom pogledu na Jadransko more i otoke, kao i na prekrasni krajolik Dalmatinske Zagore. U razgovoru sa vodičem dogovorite rute koje možete i želite posjetiti, od laganije do zahtjevnije rute. Pobjegnite od gradske vreve i budite dio prirode!

Izlet uključuje: profesionalnog planinskog vodiča i osiguranje.

Trajanje aktivnosti: 3 – 6 h, transfer: 30 min.

Cijena: 250 – 400 HRK (34-54€)

PLANINE NA KOJIMA MOŽETE PLANINARITI U OKRUŽENJU HOTELA ALKAR:

SVILAJA

Svilaja je planina u Dalmatinskoj Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav. Pruža se smjerom sjeverozapad-jugoistok između Sinjskoga i Petrovog polja u dužini oko 30 km. Najviši je južni vrh Svilaje (Bat) 1508 m iznad Sinja. Sjevernije su još važniji vrhovi Jančak 1483 m, Kita 1413 m, Turjača 1340 m , Mala Svilaja 1472 m i Lisina 1301 m iznad Vrlike. Od najbližeg grebena Veliki Kozjak (1207 m) koji je sjeverni nastavak Svilaje, ova je odvojena nižim sedlom Lemeš (860 m) iznad sela Maovice. Najveći dio lanca Svilaje je krški greben s naizmjeničnim nizom vrhova i ponikava (vrtača), te više krških jama i špilja. Strmije sjeveroistočne padine iznad Cetine su većinom obrasle šumama bukve i balkanskog javora (Acer obtusatum), koje su u novije doba dijelom uništene požarima. Suhi i položeni jugozapadni obronci prema Drnišu su mozaično pokriveni šikarama crnograba (Ostrya carpinifolia) i niskim kamenitim travnjacima koji služe za ispašu. Po istraženosti Svilaja još spada među slabo poznate hrvatske planine i donekle je poznat samo njezin viši najjužniji dio do glavnog vrha. Ostali najveći dio srednje i sjeverne Svilaje ostao je skoro nepoznat planinarima i istraživačima, osim lokalnim pastirima iz okolnih naselja. Dio srednje Svilaje između Vrlike i Siverića je još miniran, dok je uspon do glavnog vrha siguran iz južnog smjera od Sinjskog Zelova. Jugoistočno od glavnog vrha uz Orlove Stine (1139 m) izgrađena je planinarska kuća Orlove stine. Vrh je označen geodetskim stupom s istaknutim natpisom imena vrha i nadmorskom visinom. Nedaleko od vrha se nalazi žig, ubetoniran u stijenu. S vrha puca najljepši pogled na Perućko jezero i na cijelu Sinjsku krajinu.

VISOKA

V (892 m)isoka je planina iznad Sinja, odnosno jugoistočna padina planine Svilaje, od nje odvojena kanjonom Sutine. Na vrhu je preko 10 metara visok betonski križ, mjesto hodočašća žitelja Dicma, Sinja i Cetinske krajine. S vrha se pruža lijep pogled: s jedne strane na Sinj, Sinjsko polje i okolne planine, a s druge na dicmanjsku kotlinu i dalje do mora i otoka.

Polazište za Visoku je selo Radošić (2 km od Sinja) zaseok Župići. Odatle se ide markiranom stazom uz vodospremu, oštrim usponom Karlovom gredom (35 minuta), zatim nešto položenijim dijelom do livada ispod vrha (25 minuta), nakon čega slijedi završni uspon do betonskog križa na vrhu (5 minuta). Od križa se ide na zapad krškom stazom kroz makiju smrike, pitome dočiće i nisku šumu do Visošnice (2 h). Od Visošnice staza se strmo spušta do ceste Drniš – Sinj (5 km do Sinja) u kanjonu planinskog potoka Sutine iznad kuća Đipalo-Ban (35 minuta).

VISOKA

Visoka (892 m) je planina iznad Sinja, odnosno jugoistočna padina planine Svilaje, od nje odvojena kanjonom Sutine. Na vrhu je preko 10 metara visok betonski križ, mjesto hodočašća žitelja Dicma, Sinja i Cetinske krajine. S vrha se pruža lijep pogled: s jedne strane na Sinj, Sinjsko polje i okolne planine, a s druge na dicmanjsku kotlinu i dalje do mora i otoka.

Polazište za Visoku je selo Radošić (2 km od Sinja) zaseok Župići. Odatle se ide markiranom stazom uz vodospremu, oštrim usponom Karlovom gredom (35 minuta), zatim nešto položenijim dijelom do livada ispod vrha (25 minuta), nakon čega slijedi završni uspon do betonskog križa na vrhu (5 minuta). Od križa se ide na zapad krškom stazom kroz makiju smrike, pitome dočiće i nisku šumu do Visošnice (2 h). Od Visošnice staza se strmo spušta do ceste Drniš – Sinj (5 km do Sinja) u kanjonu planinskog potoka Sutine iznad kuća Đipalo-Ban (35 minuta).

DINARA

Sveličanstvenih planinskih masiva Dinare i Svilaje, od čijih se pašnjaka, vrtača i šuma nekoć živjelo, u vrličku nizinu danas se spuštaju blagodati drukčije vrste – gorski visovi i prostranstva postaju poželjne destinacije poklonika ekološki orijentiranog i pustolovnog turizma te poznavalaca i poštovalaca prirode različitih profila, a velik broj planinskih prirodnih staništa te pojedinih biljnih i životinjskih vrsta koje ih nastanjuju, priznato je za posebne vrijednosti poradi kojih je Dinara u cjelini uvrštena u europsku ekološku mrežu Natura 2000.

Dinara pripada području visokog krša čiju glavnu masu čine karbonatne stijene vapnenac i dolomit, a jedan od njezinih vrhova, Sinjal (1831 m), najviša je točka hrvatskog prostora. Prostrani travnjaci i rudine, izolirane niske šume klekovine, te borove, hrastove i bukove šume samo su neka od sačuvanih prirodnih planinskih staništa čija neprocjenjiva prirodoslovna važnost i osobita estetska vrijednost izazivaju divljenje i poštovanje.