Restoran

Dobro došli!

Dragi gosti restorana hotela Alkar, drago nam je što čitate ove retke što znači da ste već zainteresirani za gastronomsku ponudu hotela Alkar. Najbolji način za upoznavanje novoga kraja, grada ili države je preko njene gastronomske ponude. Misao vodilja našega restorana je očuvanje i promoviranje naših tradicionalnih jela. Degustirajte i uživajte u domaćoj kuhinji ovoga kraja. Osim tradicionalne kuhinje u ponudi imamo i standardnu, modernu kuhinju, prilagođenu gostima koji dolaze.
Dođite i kušajte sinjske arambaše, uštipke, janjetinu, pršut ……

Gastronomija

Sinj je i pravi raj za gurmane, poznat po vrlo ukusnim i jedinstvenim jelima. Osim sinjskih arambaša, uvijek gostoljubivi Sinjani rado će ponuditi i razne delicije poput žaba, riječnih rakova, cetinske pastrve, sinjskih rafiola te mnoge specijalitete karakteristične za dalmatinsku zagoru.

Najpoznatiji su specijalitet sinjske kuhinje , odnedavno zaštićen kao nematerijalna kulturna baština. Naziv potječe vjerovatno od turcizma harambaša (vođa hajduka, a u Sinjskoj alci vođa alkarskih momaka). Arambaši su neizostavni dio svečanih jelovnika, za slavlje Uskrsa, Božića, Velike Gospe, Alke i sl. Arambaši se sastoje od nasjeckanog goveđeg mesa, sjeckane sušene slanine, koje se sa začinima (luk, crveni luk, peršin, papar, sol) savije u listove kiselog kupusa. Slažu se u posudu na komad goveđe kosti, pokriju sitno izrezanim kiselim kupusom, doda se komad pršuta ili suhe junetine i nekoliko domaćih kobasica (sudžuka). Sve se zalije vodom i bez miješanja kuha nekoliko sati. Sinjani će ljubomorno naglasiti razliku između svojih arambaša i običnih sarmi. Naime, prema tradicionalnom receptu, izričito je naglašeno da se meso za arambaše sjecka, a ne melje, kao što je običaj za sarme, u koje također ide riža, što nije slučaj s arambašima.

Još jedan specijalitet iz sinjske kuhinje bez kojeg ne prolazi nijedna svečanost u Sinju, no nije rijetkost ni u svakodnevnom jelovniku. Izvrsni u svojoj jednostavnosti, pripremaju se lako, ukusan su slatki desert, ali odlično odgovaraju i uz čašu vina, staru izvornu hrvaštinu, kao i uz sir ili poznati dalmatinski – sinjski pršut. Potrebno je prosijati i posoliti 1 kilogram pšeničnog brašna, dodati 2 cijela jaja, 2 žlice šećera i mlake vode koliko je potrebno. Sve dobro izmiješati žlicom – tijesto mora biti rijetko kao za palačinke. Sinjske domaćice otkrit će tajnu i savjetovati dodavanje rakije lozovače u smjesu kako uštipci ne bi povukli mnogo masnoće pri pečenju. U tavu staviti dosta domaćeg masla. Kad se dobro zagrije, razlijevaju se uštipci, dugi i tanki. Još vruči, po želji se mogu posuti sitnim šećerom.

Sinjani će reći da uštipci najbolje idu baš uz slavni dalmatinski – sinjski pršut. Delicija je to bez premca, posebnog okusa kakav nema nijedan drugi suhomesnati proizvod, a u Sinju ima dugu i zavidnu tradiciju proizvodnje. Zahvaljujući stoljetnim usavršenim tajnama zanata koje prelaze s naraštaja na naraštaj, strogim pravilima čuvanja, povoljnom zemljopisnom položaju i nezamjenjivoj, studenoj buri  s obližnjih planina, dalmatinski – sinjski pršut jedan je od najkvalitetnijih hrvatskih izvornih proizvoda. Svake godine predvodi biranu ponudu na nacionalnom sajmu pršuta kojem je Sinj tradicionalno domaćin.